Otkako je Novak Đoković u knjizi „Serviraj za pobjedu” objelodanio da je prestao da konzumira namirnice koje sadrže gluten i tako se riješio alergija koje su mu zadavale mnogo muka na teniskom terenu, na našim prostorima lansiran je novi nutricionistički trend - bezglutenska ishrana. Kako su žitarice bogate glutenom, jednim od proteina pšenice, sa mnogih trpeza „protjeran” je hljeb. Paralelno, svijet se zaludio novom dijetom – keto programom ishrane baziranom na malom unosu ugljenih hidrata, a zagovornici ovog režima ishrane označili su žitarice kao „neprijatelja broj jedan” u mršavljenju. Tako je „hljeb naš nasušni” najednom postao nepoželjan u ishrani, iako naši preci nijesu mogli da zamisle obrok bez hljeba.
Da li je izbjegavanje hljeba korisno ili štetno po naše zdravlje i kako bi trebalo da biramo žitarice, ali i druge sastojke za spravljanje hljeba za „Moj doktor” govori Dušanka Lacmanović, specijalista nutricionista-dijetetičar i sanitarni inženjer iz Bara.
Koliko griješe ljudi koji ne boluju od celijakije što izbjegavaju bijelo prašno i proizvode od bijelog brašna, a kojim kategorijama stanovništva ovakvi proizvodi nijesu preporučljivi?
– Bijelo brašno, kuhinjska so i bijeli šećer često prati opis da su „bijela smrt” – kaže Lacmanović za „Dan”. - Postoji velika razlika između celijakije, intolerancije na gluten i alergije na pšenično brašno - to su tri različita poremećaja. Bez stručnog savjeta ne bi trebalo samoinicijativno mijenjati način ishrane, pogotovo ne tako drastično ako nema ozbiljnih zdravstvenih tegoba kao što je alergija na gluten. Osobama koje imaju jaku autoimunu reakciju na gluten, a koja izaziva oštećenje crijeva, gluten može biti opasan po zdravlje. Međutim, mnogi ljudi mogu da tolerišu gluten, i ne bi trebalo da ga izbjegavaju. Jer osobe koje ga tolerišu, a izbjegavaju, samim tim izbjegavaju namirnice koje su zdrave za njih, kao što su, na primjer, žitarice sa cijelim zrnom. Savjet je da gluten izbjegavaju osobe samo koje su osjetljive na njega.
Kako je izbacivanje bijelog brašna postalo trend, tako je, čini se još više, postao trend izbjegavanja unosa žitarica, a samim tim i hljeba. Šta kaže struka - da li nam je hljeb neophodan u ishrani?
– Hljeb od cijelog zrna je bogat vlaknima, mineralima, vitaminom B. U 30 grama hljeba ima oko 80 kalorija, i umjerena količina u ishrani neće ugojiti. Zbog sadržaja vlakana značajan je za peristaltiku crijeva; hljeb od cijelog zrna nema ništa manje kalorija od bijelog hljeba. U kombinaciji sa proteinima i vlaknima (meso i salata), hljeb čini sastavni dio dobro izbalansiranog obroka. Ono što bi trebalo znati o hljebu i ugljenim hidratima jeste da oni ne goje, i zato ih ne bi trebalo isključiti iz ishrane. Ono što utiče na gojenje jeste količina hrane koju unesemo, a koja prelazi naše dnevne energetske potrebe.
Koje vrste hljeba, odnosno koje vrste brašna od kojih se pravi hljeb, su preporučljive za očuvanje zdravlja?
– Postoje razne vrste hljeba - integralni, heljdin, speltin, ovseni, kukuruzni. Svi oni imaju visok sadržaj proteina, ukusni su, bogati vlaknima, i sve ih to čini dragocjenim u ishrani. Zato hljeb ne bi trebalo izbacivati iz ishrane, već je važno voditi računa o količini i kako se kombinuje.
Kome se preporučuju beskvasne vrste hljeba?
– Klasično bijelo brašno u kombinaciji sa kvascem stvara smjesu koja se lijepi za zidove crijeva poput maltera, i samim tim sprečava apsorpciju hranljivih materija. Ako želite da korišćenjem hljeba izvučete maksimum i poboljšate zdravstveno stanje, koristite beskvasni NutriFit hljeb čiju recepturu možete dobiti uz NutriFit program, uz preporuke specijaliste nutricioniste-dijetetičara. Naime, beskvasni hljeb može da pomogne u rješavanju različitih tegoba; neke od njih su problemi sa crijevima, hemoroidi, kandida, glavobolja, nadutost, zatvor... Zdrava crijeva su preduslov zdravlja organizma.
S.M.

---